12. januar 2017. Od Online knjižara Licej 0

Približava li se kraj bananama kakve poznajemo?

Približava li se kraj bananama kakve poznajemo?

Pola globalne proizvodnje banana i 99 % količine koja se konzumira u razvijenim zemljama pripada sorti Cavendish, kojoj preti vrsta pogubnog gljivičnog oboljenja TR4. ‘Zasad nemamo delotvorni način borbe protiv TR4 i jednom kad zarazi plantažu može ostati u tlu desetinama godina’, objavila je nedavno UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu (FAO). TR4 otkriven je u jugoistočnoj Aziji 90-ih godina i od tada se proširio u Afriku i delove Bliskog istoka. Kada bi zahvatio Indiju, najvećeg svetskog proizvođača banana, ili Ekvador, najvećeg svetskog izvoznika, posledice bi mogle biti razarajuće. Stručnjaci kažu da problem izaziva globalnu zabrinutost zbog prevelike zavisnosti o sorti Cavendish, nasleđu zelene revolucije 60-ih godina kojom je znatno povećana proizvodnja zbog upotrebe mehanizacije i hemijskih đubriva. Proizvodnja banana se više nego učetvorostručila u poslednjih pedeset godina i skočila s 22 miliona tona 1961. na više od 107 miliona tona 2013. godine, po statistikama FAO-a.

Ali nije problem samo u bananama. ‘Mehanizacija ne može delovati bez standardizacije’, objašnjava dr. Chikelu Mba, nigerijski genetičar u FAO-u i dodaje: ‘Kako bi iskoristili kombajn ili drugu mehanizaciju trebaju vam biljke koje rastu do iste visine, koje zriju u isto vreme i tako dalje. Ta uniformiranost ugrožava naš prehrambeni poredak’. Stefano Padulosi, naučnik istraživačkog instituta o biološkoj raznolikosti i sigurnosti hrane Bioversity International, naglašava kako postoji nekoliko razloga zbog kojih je bioraznolikost važna. Ističe pritom veliku glad u Irskoj u 19. veku koja je usmrtila milion ljudi, a bila uzrokovana zarazom krompira, primarne namirnice u Irskoj u to doba, čija se proizvodnja temeljila na jednoj sorti.
Kad su banane u pitanju, u svetu je dokumentovano oko 1500 sorti. Nije verojatno kako bi bila koja od njih mogla odmah poslužiti kao zamena Cavendishu, ali mogu pomoći u razvoju sorte otporne na TR4. U mogućoj katastrofi, dr. Mba je rekao: ‘Banana kakvu poznajemo i volimo u ozbiljnoj je opasnosti. Ali umesto da očajavamo, to nam treba biti podsticaj da pokrenemo našu pamet i razvijemo nove sorte, otporne na bolesti’.
Ugandski agronom Edie Mukiibi, potpredsednik globalne organizacije za održivu poljoprivredu Slow Food International  poziva potrošače da probaju manje popularne i nekomercijalne sorte banana kakve se mogu pronaći širom sveta. ‘Ako ljudi ne žele da hrana nestane, trebaju prestati biti samo potrošači i uključiti se u proizvodnju, a to znači birati i kupovati sezonske, lokalne i manje komercijalne sorte namirnica’, dodao je.